Početna     |     Izdanja     |     Autori     |     Kontakt                      
 

    Jan van Rijckenborgh


Jan van Rijckenborgh rođen je 1896. u Haarlemu u Nizozemskoj. Najveći dio svoga života posvetio je tomu da gnostičko naslijeđe i prije svega gnostički put na suvremeni način predoči zainteresiranim ljudima modernoga vremena.

U tu je svrhu 1924. godine osnovao školu - misterijsku školu Ružina Križa. Tada je imao 28 godina. Ta je Škola tijekom svoga razvoja sve više nalikovala aleksandrijskoj zajednici Hermesa i zajednici Katara. Ali uključivala je i snažno oživljavanje cilja Bratstva rosekreuzera s početka 17. stoljeća. Težnja bijaše opća reformacija koja je trebala započeti prvenstveno u samomu čovjeku - duhovnom obnovom života. U svim je svojim djelima Jan van Rijckenborgh naglasak stavljao na «put» što vodi natrag božanskomu sebstvu koje je još uvijek skriveno u ljudima u obliku duhovne, božanske iskre. Od 1945. godine škola nosi naziv Lectorium Rosicrucianum.

Djela J. van Rijckenborgha sastoje se od nekoliko tisuća govora u čijem je središtu gnostički put kao nauk o oslobađanju. Iz njegova pera proizašlo je 40 knjiga u kojima je podrobno opisan put oslobađanja, kojim svaki čovjek mora ići sam da bi oslobodio svoj mikrokozmos. Pri tomu je, između ostalog, koristio manifeste rosenkreuzera 17. stoljeća, Gnozu Hermesa Trismegista i razne druge gnostičke tekstove, kao na primjer Pistis Sofiju, a donekle i tekst Tao Te King od Lao Tsea.

U svim je tim djelima ukazivao na veze s Gnozom, koje se mogu naći u svjetskoj literaturi. Ali kroz sve se tekstove, poput crvene niti, provlači usporedna studija kršćanskog evanđelja s Gnozom, što su načeli i rosenkreuzeri 1615. J. van Rijckenborgh pisao je o kršćanskomu misteriju, jer se i on odnosi na put oslobađanja prvobitnoga čovjeka svjetla. U svojim je djelima sa svih strana ukazivao na Gnozu kao religijski put ponovnog «uspostavljanja» čovjeka svjetla ili duhovnoga čovjeka prapočetka. Gnoza je duboko iskustvo iz kojega se očituje da čovjek u svomu srcu posjeduje iskru svjetla, duhovnu iskru, na temelju koje može ponovno uspostaviti vezu sa svjetlosnim carstvom Oca, Boga.

Unutarnje je očitovanje J. van Rijckenborghu dalo sigurnost da svijet u komu živi i čovječanstvo kojemu pripada ne postoje više unutar Božjega carstva, nego su se od njega jako udaljili i «odlutali». Čovječanstvo i svijet, u svojoj sadašnjoj manifestaciji, nije Bog takvima mogao zamisliti. To unutarnje uvjerenje našlo je svoju potvrdu i u djelima gnostičkog rosenkreuzera Jakoba Böhmea, u kojima kaže da je «Bog odvojio ovaj svijet kada su u njemu buknuli gnjev i nesvetost». Stoga u tijelu Božjemu postoje dva «carstva» To je veliki rascjep, kako ga vide gnostičari: nastanak golema ponora između carstva svjetla i carstva tame. Razdvajanje od božanskog i zarobljeništvo unutar zidova materijalnoga života percipirao je i J. van Rijckenborgh u svekoliku vidljivomu svijetu. To su nastajanje, cvjetanje i propadanje – život i smrt u neprekidnomu kružnom tijeku. Na put na kojemu čovjek kao mikrokozmos može umaći takvoj situaciji J. van Rijckenborgh ukazivao je u svim svojim djelima.

    Catharose de Petri


Catharose de Petri rođena je 1902. u Rotterdamu. J. v. Rijckenborgh je 1930. u Catharose de Petri našao svog najvažnijeg duhovnoga suradnika, koja je s njime radila u posve istomu duhu. Zajedno su publicirali nekoliko djela. Catharose de Petri napisala je nekoliko knjiga koje se u potpunosti odnose na Gnozu i učenje modernih rosenkreuzera. Gledano s tog duhovnoga stajališta, ona je u svojim djelima čitateljima dala mnoge savjete o svakodnevnoj praksi na duhovnomu putu.

Filozofski se nauk obaju autora ne razlikuje. Njihov se zajednički rad na tomu polju može smatrati osobito skladnim. To je doprinijelo da je Duhovna škola, koju je 1924. osnovao J. van Rijckenborgh, u međuvremenu u mnogim zemljama dobila centre, u kojima se odvija unutarnja obnova života, što oba autora iscrpno opisuju i objašnjavaju u svojim djelima.